11. septembar se u narodu naziva Ivan korizmeni. Ovo je jedini dan u godini kada su se zabrane i iskušenja istovremeno približili. U pravoslavnoj crkvi 11. septembar je povezan sa imenom Jovan Krstitelj.
Jovana Krstitelja
Jovan Krstitelj posljednji je od starozavjetnih proroka koji su svojim životom i propovijedima navijestili Novi zavjet. Nazvan je Pretečom ili onom koja pokazuje put Mesije.
Atributi Ivana Krstitelja bili su trsni križ, štap s natpisom na kojem je na latinskom jeziku bilo napisano "Evo Jaganjca Božjeg", krsna čaša i janje.
Otac Jovana Krstitelja, svećenik Zaharija, zanijemio je kao kazna jer nije povjerovao anđelu, koji je najavio da će njegova supruga Elizabeta, koja je izašla iz fertilne dobi, roditi izvanredno dijete, koje bi trebalo zvati Ivan.
Prema apokrifnim tekstovima i narodnim legendama, Marija je ostala s Elizabetom sve dok nije rodila sina.
Očekivano dijete Elizabeth posjetila je rođakinja Mary, koja je također pod srcem nosila divno dijete.
Duhovni život Jovana Krstitelja bio je unaprijed određen njegovim izvanrednim rođenjem i vjerskim odgojem iz djetinjstva. Vodio je oštar život u pustinji i prikazivan je bos, u pratnji divljih životinja.
Odrubljivanje glave Ivanu Krstitelju
11. septembar je jedan od velikih crkvenih praznika - dan sećanja na Jovana Krstitelja, kada čitav pravoslavni svet oplakuje njegovu tragičnu smrt.
Evanđelja pričaju da je Jovan, koji je krstio Isusa i mnoge Jevreje u rijeci Jordan, prokazao vladara Galileje Heroda Antipu, zbog čega je uhapšen i na poticaj Herodove žene Herodijade pogubljen.
Ova legenda temelji se na stvarnim događajima. Drevni povjesničar Flavije, koji je živio u 1. stoljeću, spominje propovjednika Jovana, kojeg je pogubio Herod.
Biblija ne spominje ime Herodove pokćerke. Tek u kasnijim izvorima zove se Salome.
Galilejski vladar Herod priredio je gozbu povodom svog rođendana. Glavno "jelo" ovog festivala bio je senzualni i bestidni ples Salome, kćeri Herodijade, okrutne i lijepe poput svoje majke. Herodu se ples toliko svidio da se zakleo da će ispuniti bilo kakav Salomin hir. A ona je, na poticaj Herodijade, koja je mrzila Ivana Krstitelja, tražila glavu proroka predstavljenu na pladnju. Herod se nije usudio prekršiti svoje obećanje gostima. I poklonio je Jovanovu glavu pokćerki koju je Irodijada odmah bacila u blato, a prorokovo tijelo ukrali su njegovi učenici i sahranili u gradu Sebastiji.
Na današnji dan treba da se poštuje strogi post. Crkva zabranjuje jesti meso i ribu, stoga je crkveni blagdan Usekovanja glave Ivana Krstitelja među vjernicima poznatiji kao "Ivan korizmeni". Takođe, 11. septembra je potrebno napustiti zabavu, jer zabava simbolizira gozbu koja je rezultirala prorokovom smrću.
