Uspenje Presvete Bogorodice veliki je crkveni praznik kojim se slavi uzašašće Device Marije na nebo i njeno ponovno sjedinjenje sa njenim sinom Isusom Hristom. Na ovaj dan vjernici posjećuju crkve, sudjeluju u bogosluženjima i poštuju razne vjekovne tradicije.
Istorija i datum praznika
Godine 2020. pravoslavni hrišćani proslaviće Uspenje Presvete Bogorodice 15. avgusta. Ovaj veliki crkveni praznik obilježava se od 5. do 5. vijeka nove ere, a posvećen je sjećanju na Djevicu Mariju, majku Gospoda Isusa Hrista. Nakon pogubljenja sina, proživjela je krajnje duševne patnje, svaki dan posjećivala je Gospodnje počivalište i molila za ponovno sjedinjenje s njim. Nebo je uslišilo molitve i jednog dana se glasnik Arhanđeo Gabrijel pojavio pred ženom. Rekao je da se Marijin život bližio kraju i da će za tri dana uzaći k Gospodinu.
Majka Božja je otišla u krevet i u zakazano vrijeme njezina je soba bila osvijetljena jarkom svjetlošću. Marija je ustala, poklonila se Gospodinu i ponovo legla. Nakon toga, zaspala je u vječnom snu, a duša Djevice uznela se na nebo. Sprovod Majke Božje obavio se u Getsemaniju, u blizini počivališta njenih roditelja i Josipa Zaručnika. Prisustvovali su im Hristovi apostoli, a molitvu je pročitao Jovan Bogoslov. Prema legendi, žalosnu povorku pratila su čuda: na nebu se stvorila oblačna kruna, a vjernici, dodirujući lijes, izliječili su se od bolesti.
Kovčeg s tijelom Djevice postavljen je u pećinu, a ulaz mu je zatvoren kamenjem. Nakon toga, čuda su se nastavila: dva dana nakon sahrane, pokojni apostol Toma je stigao i zatražio da iskopa grob. Njegov je zahtjev ispunjen, ali tijelo nije bilo u lijesu. Vjeruje se da su ga uzeli anđeli. Ovaj događaj je vrlo poštovan u kršćanstvu i simbolizira drugi Uskrs: uzdizanje duše i tijela znači pobjedu nad smrću i prelazak u novi život, bezgrešnost i čistoću osobe, njegovu blizinu Gospodinu. Marija je bila pored svog sina, a sada zajedno promatraju svijet s Neba.
Tradicije proslave
Uspenje Bogorodice je zaista važan praznik za vernike, zbog čega u Rusiji već dugo postoje mnoge crkve nazvane u čast ovog događaja. Jedna od njih je Uspenska katedrala u Moskvi. Smatra se da je Djevica Marija zaštitnica svih vjernika, a molitve joj pomažu da očisti dušu i oslobodi srce. Od vremena poganstva, Obzhinka se slavila u to vrijeme, čija se tradicija usko ispreplela s Velikom Gospojinom. U vjerovanju se kaže da klasje pšenice na ovaj dan stječu ljekovitu snagu, pa su ih vjernici iščupali s polja i odnijeli u crkvu moleći se za blagoslov i pomoć u vršidbi.
Na Uspenju se u svim pravoslavnim crkvama održavaju službe sa velikim okupljanjem vernika. Na današnji dan neophodno je moliti se pred ikonom Majke Božije i častiti je. Dozvoljeno je donošenje hljeba i vode na rasvjetu. Nakon posjeta službi, preporučuje se postavljanje svečanog stola i pozivanje najmilijih na njega. Među poslasticama mora biti prisutno voće, bobičasto voće i orašasti plodovi.
Od davnina se Velika Gospa smatra početkom „indijskog ljeta“. U selima i selima započinje oranje i kasna berba. Možete početi sa berbom kiselih krastavaca za zimu. Za vrijeme velikog odmora i tokom tjedna nakon njega potrebno je dobro paziti na zemlju i biljke. Zabranjeno je zabijanje oštrih predmeta u zemlju, spaljivanje ili bacanje pšenice i voća. Takođe, ne možete se grditi i svađati sa voljenima.
